Методе истраживања у друштвеним наукама

ETIКA SAVREMENIH AКCIONIH ISTRAŽIVANJA

Коментари
1032 речи, ~5 минута читања

0%

Садржај

О аутору

Јелена Максимовић
AKCIONA ISTRAŽIVANJA / Jelena Maksimović

Akciona istraživanja imaju za cilj detaljno analiziranje i proučavanje postojeće pedagoške prakse i to tako da se teži ka njenom menjanju, unapređivanju i postavljanju novih pitanja za dalja istraživanja. Akciona istraživanja ne tumače stvarnost onakvu kakva jeste, već ona teže ka promeni, unapređivanju i inovaciji. Ova vrsta istraživanja predstavlja aktivno delovanje u praksi, cilj i osnova jeste akcija, fleksibilno i strukturalno proučavanje svih problema koji se mogu naći u šarenolikoj pedagoškoj praksi. Akciona istraživanja daju novi osvrt na istraživača, praktičara, učesnika i ispitanika u istraživanju, ali i na sve metodološke elemente bez kojih sprovođenje istraživanja ne bi bilo moguće. Osnovu akcionih istraživanja čini povratna informacija na osnovu koje se planira dalji tok istraživanja i unapređivanja pedagoške nauke. Značaj ove vrste istraživanja se ogleda u tome da se smanjuje ili gubi jaz između naučne pedagoške teorije i njene neposredne primene u praksi. Akcionim istraživanjima se pruža mogućnost i stvaraju se putevi za aktivno učestvovanje svih onih koji su zainteresovani za pedagoške probleme, čime se kontekst istraživanja širi i razvija kako po pitanju kvaliteta, tako i po pitanju kvantiteta. Akciona istraživanja imaju svoje principe i pravila kojih se moramo pridržavati ukoliko želimo postići adekvatne i primenljive rezultate. Svako istraživanje sa sobom nosi implicitne probleme i pitanja koja se tiču etike i etičke opravdanosti određenog istraživanja. Etička pitanja se odnose na to koliko istraživanja i istraživači uvažavaju zahteve proistekle iz određene nauke, njene težnje za daljim razvojem i širenjem, ali i zahteve koji se odnose na poštovanje ličnosti, moralnih i etičkih prava ispitanika i učesnika u istraživanju. U skladu sa tim, akciona istraživanja, iako drugačija i daleko savremenija u odnosu na ostale vrste istraživanja, imaju svoju etičku stranu koja sa sobom donosi određene prednosti i nedostatke koje je važno prepoznati i analizirati ukoliko želimo unaprediti suštinu akcionih istraživanja, ali i pedagoške nauke uopšte.

Akciona istraživanja su istraživanja koja imaju za cilj detaljno analiziranje i proučavanje postojeće pedagoške prakse i to tako da se teži ka njenom menjanju, unapređivanju i postavljanju novih pitanja za dalja istraživanja. Ukratko, akciona istraživanja ne tumače stvarnost onakvu kakva jeste, već ona teže ka promeni, unapređivanju i inovaciji. Ova vrsta istraživanja predstavlja aktivno delovanje u praksi, cilj i osnova jeste akcija, fleksibilno i strukturalno proučavanje svih problema koji se mogu naći u šarenolikoj pedagoškoj praksi. Akciona istraživanja daju novi osvrt na istraživača, praktičara, učesnika i ispitanika u istraživanju, ali i na sve metodološke elemente bez kojih sprovođenje istraživanja ne bi bilo moguće. Osnovu akcionih istraživanja čini povratna informacija na osnovu koje se planira dalji tok istraživanja i unapređivanja pedagoške nauke. Značaj ove vrste istraživanja se ogleda u tome da se smanjuje ili gubi jaz između naučne pedagoške teorije i njene neposredne primene u praksi. Akcionim istraživanjima se pruža mogućnost i stvaraju se putevi za aktivno učestvovanje svih onih koji su zainteresovani za pedagoške probleme, čime se kontekst istraživanja širi i razvija kako po pitanju kvaliteta, tako i po pitanju kvantiteta.

Istraživanja imaju svoje principe i pravila kojih se moramo pridržavati ukoliko želimo postići adekvatne i primenljive rezultate. Ono što je važno reći jeste da svako proučavanje sa sobom nosi implicitne probleme i pitanja koja se tiču etike i etičke opravdanosti određenog istraživanja. Etička pitanja se odnose na to koliko istraživanja i istraživači uvažavaju zahteve proistekle iz određene nauke, njene težnje za daljim razvojem i širenjem, ali i zahteve koji se odnose na poštovanje ličnosti, moralnih i etičkih prava ispitanika i učesnika u istraživanju. U skladu sa tim, akciona istraživanja, iako drugačija i daleko savremenija u odnosu na ostale vrste istraživanja, imaju svoju etičku stranu koja sa sobom donosi određene prednosti i nedostatke koje je važno prepoznati i analizirati ukoliko želimo unaprediti suštinu akcionih istraživanja, ali i pedagoške nauke uopšte. 

Cilj akcionog istraživanja nije plasiranje u javnost stanja u učionici i međuljudskih odnosa, već je cilj dolaženje do novih saznanja i načina kako promeniti školsku i vaspitnu praksu, kako je unaprediti i podići na viši nivo. Etičke dileme se mogu razrešiti jedino kroz razgovor i konsultacije svih koji su posredno ili neposredno vezani za plan akcije, njeno realizovanje i delovanje. U tom smislu se realizuju i formiraju dodatni kursevi i usavršavanja za nastavnike refleksivne praktičare, čime se oni osposobljavaju za adekvatno sprovođenje akcija u delo (Banegas & Villacanas de Castro, 2015; Hammersley & Traianou, 2012; Gelling & Munn-Giddings, 2011; Halmi, 1987).

Proučavajući pojam akcionih istraživanja, potvrdili smo da ona ne podrazumevaju samo određeno sprovođenje akcionog plana u delo. Akciona istraživanja su više od toga. Ona su mogućnost da sve pasivne uloge i pozicije postanu aktivne i da se smanje uticaji krute i postavljene hijerarhije između naučnika i praktičara. Akciona istraživanja su omogućila da svaka ideja postane stvarnost u kojoj svi odlučujemo o sudbini pedagoške nauke. Učenici postaju saradnici, nastavnici postaju istraživači, a vaspitno- obrazovni proces postaje fleksibilniji, inovativniji i kreativniji. Politika obrazovanja se menja u smeru povezivanja i usklađivanja teorije i prakse, povezivanja praktičara sa teoretičarima, čime se pedagoška nauka uzdiže i razrešava svoje istorijske dileme. Akciona istraživanja omogućuju da svi ukažemo na sopstvene misli, težnje, shvatanja, da međusobno komuniciramo, sarađujemo i zajednički delujemo. Akcija postaje ključan termin, termin koji podrazumeva nastavnika refleksivnog praktičara, njegovo praktično delovanje, istraživanje, uz poštovanje principa objektivnosti, anonimnosti, vrednosne neutralnosti, kao i svega onog što u prvi plan stavlja etičnu i moralnu opravdanost aktivnosti i unapređivanja vaspitno- obrazovnog procesa. Ove opšte ideje potvrđuju da etička strana akcionih istraživanja predstavlja glavno i krucijalno pitanje pedagoške nauke, pitanje koje nam otvara vrata ka još boljim, svrsishodnijim i delotvornijim putevima vaspitno- obrazovnog delovanja na svaku ličnost. Zato možemo reći da su akciona istraživanja blago pedagoške nauke, nauke koja nas uči kako napredovati, sarađivati, raditi, razvijati, uticati, menjati, odnosno, kako živeti.

 

  Literatura

Benagas, D. L. & Villacanas de Castro, L. S. (2015). A look at ethical issues in action research in education. Argentinian journal of applied linguistics, 3(1), 58- 67.

Gelling, L. & Munn- Giddings, C. (2011). Ethical review of action research: the challenges for researchers and research ethics committees. Research Ethics, 7(3), 100- 106.

Halmi, A. (1987). Akciona istraživanja- nova metodološka paradigma u socijalnom radu. Revija za sociologiju, 3, 87- 92.

Hammersley, M. & Traianou, A. (2012). Ethics and educational research. London: British Educational Research Association.

 

 

Akciona istraživanja , Etička pitanja istraživanja , Principi i pravila , Unapređivanje vaspitnoobrazovne prakse ,

Коментари



Филозофски факултет у Нишу задржава право избора коментара који ће бити објављени, као и право скраћивања коментара.

Коментаре који садрже говор мржње, псовке и увреде, као и било који други вид непримерених или коментара који се директно не односе на чланак који коментаришете, не објављујемо.

Задржавамо право да коментаре којима скрећете пажњу на словне грешке, техничке и друге пропусте, као и коментаре који се односе на уређивачку политику не објавимо, али такви коментари су доступни за увид администраторима и уредницима, и на њима се захваљујемо.

ЗАКОН О ЈАВНОМ ИНФОРМИСАЊУ, члан 38: Забрањено је објављивање идеја, информација и мишљења којима се подстиче дискриминација, мржња или насиље против лица или групе лица због њиховог припадања или неприпадања некој раси, вери, нацији, етничкој групи, полу или због њихове сексуалне опредељености, без обзира на то да ли је објављивањем учињено кривично дело.

Мишљења изнесена у објављеним коментарима представљају приватне ставове њихових аутора и не представљају званичне ставове Филозофског факултета у Нишу ни аутора чланка.


Слањем коментара потврђујете да сте сагласни са правилима коришћења.


600/600